MANAANGO : HOL KO SOOMII E OO MUSIIBA? (GANNDO)

Manaango ko huunde heewnde arde saanga ndunngu, so ƴiiwoonde toɓii heewi yahdude ko maje e digaali, ko heen manaango soomotoo, ko bonnata ina heewi, sabu kala ɗo yani ina battina ɗoon, suma ladde walla yooɓoo piɗtaali.
Ko woni manaango ?
Manaango ko dimtagol yiite (électricité) wonnge e duule faade leydi, so henndu ɓuundu hawrii e wulndu, ɓuuɓndu ndu heewi ko sakkaade wulndu ndu, ɗuum waɗa keneeli ŋabbooji e jippotooɗi e nder duule biyeteeɗe naargeeji (cumulonimbus), ɗeen duule ko mawɗe sabu sahaaji eɗe ngona kiloomeruuji jonɗi tekkeendi, baade e ngabbon penndiɗam (cristaux de glace) pelɓondira sabu bifgol keneeli ɗi, ko ngaal pelɓondiral loowata yiite e nder duule he, yiite nge wona dimle ɗiɗe ceertuɗe :
– Dimngal usto (charge négative) roondotoo ngal ko baade ndiyam, ɗeen njaaɓanta ko les duule.
– Dimngal ɓeydo roondotoo ngal ko ngabbon penndiɗam, koon ne ngonata ko dow duule.
Hakkunde dimle ɗiɗe ɗe wonata dingiral maje e digaali, maa wonii ko e nder duule naargeeje walla ko hakkunde duule ɗiɗe, ko e ngaal boowal kam maje ciirtotoo mbaɗa digaali mawɗi, ko majaango jibinta rigaango, kono nde wonnoo ko njaayri (lumière) ɓuri hito (son) yaawde to woɗɗi, rigaango wattinto yottaade.
Ɗii waylo-waylooji e dimle goodɗe dow ina ngaddana leydi kam ne roondaade dimngal uso jonngal, so yahi haa dimle ɗe mbeelii, dimngal duule dow ngal rimtoroo doole e dow leydi (ko ɓuri heewde) waɗa majaango heewngo doole haa huɓɓa jaynge wiyeteenge plasma, hellaango rigaango moolanaango rewa heen, ko ɗuum woni manaango.
So manaango yanii e nokku heewi ko defde leykal walla haayre ɗo yani ɗo haa ɓennda so ɓuuɓii yoorda noon, ɗuum woni ko mbiyeten kaaƴel manaango, ngel ummotaako dow, alaa ! ko doole jaynge manaango ngo tagata ngel.
Wiyaa manaango ina yana e leydi fotde laabi miliyoŋaaji 5 kala ñalngu, kono ko ɓuri heen heewde ko e ladde yanata, ɗum fo e wayde noon won heen ko yanata e dow yimɓe, jawdi walla koɗorɗe adda moobaare, kadi ina suma ladde.
Manaango so ummiima dow, ƴeewata ko ɓuri toowde yana heen, ɗuum waɗi sahaa toɓo, neɗɗo ina foti ɗuhaade e nder cuuɗi, kala booway jaajngal ina foti woɗɗiteede kadi e leɗɗe toowɗe.
Neɗɗo e peeje mum waɗii ko ina heɓɓoo manaango gila memaani leydi, ko ɗum loocol njamndi toowngol waɗde e ɓoggol njamndi faya nder leydi, loocol ngol ñiɓee daroo, so tawii manaango arii rewa heen faya nder leydi taw lorlaani hay gooto.
Ngool loocol wiyetee ko paddol-manaango, addi ngol ko ameriknaajo ina wiyee Benjamin Franklin hitaande 1760, heewɓe cikkatnoo oon sahaa ko pooɗirgol manaango, njogii heen kulhili, kono hannde ina famɗi nokku mbo waɗaani ɗum.
Hammadi Sammba JAH

About the author /


Post your comments

Lewlewal communication

Centre Amadou Malick Gaye Ex Bopp
Tél: 77 562 14 73 / 77 105 64 69
E-mail: lewlewalcommunication2018@gmail.com