WIDTO : AFRIK, AMETRIK, OROP, ASII E OSEYAANI FOF KO DOŋRE WOOTERE WONNOO (GANNDO)

e ɗaŋre men Ngaawe e daartol majje.
Njoorndi e dow ɗaŋre men Ngaawe, ko duungal gootal wonno ko ɓooyi, njiɗmi wiyde doŋe Afrik, Amerik, Asi, Ostorali e Orop foo koko ndentunoo ɗo gootel, woni faɗo wooto, ndiyam taariingo banngeeji kala, nde wonnoo nder ɗaŋre men koko fasata ina wawña sabu nguleeki loopal kaaƴe e jamɗe taayɗe gonɗe toon, doŋe ɗee ngonata ko e hayde e dow loopal he ina ceerta, maaje kaaɗɗe loma yolnde hakkunde majje, e yeru ɗum ɗeɓata waade ko no leggal pawangal e dow ndiyam, ngal feecee, heen helitin’de fo yahra bannge.
Nde wonnoo doŋe ɗee ɓosirta ko seese fotde 20 cm ( fotde felo tan) kala hitaande, en mbaawataa teskaade nduun yahdu walla tin’de ndu, kono tan so e ƴeewtiima wertaango leyd no doŋe ɗee lelorii ni ma en paam koko renndunoo ko ɓooyi, ɗum fotndaa ko e duuɓi milyoŋaaji 200 caggal,
Hedde hitaande 1955 ganndo wertaango leydi biyeteeɗo Edward Bullard yaltini keeri doŋe ɗe e nder ordinaateer tawa o rewni ko e hiisa, ko ɗoon o feññini wonaa tan so doŋe ɗe kiɓɓondiraama to tufle wontat mbuuɗu, alaa hay nder maaje kaaɗɗe ( geec) ina waɗi keeri hakkunde doŋe ɗe.
Ko e hitaande 1968 fellitaa won’de doŋe ɗe ko kiɓɓe ngonnoo, ɗo ɗi ceertata ɗo ko mboorkaaji pusata ina mberloo loope gulɗe boowal, ɗo doŋe kawrititta ɗo maaje egga, doŋe ɗee taggoo, heen laral roondoo nder leydi, goɗngal ngal faya dow, ko e ɗiin nokkuuji kaaƴe toowɗe puɗata hono Himalaya to Enndo, addi ndeen haayre ko pelɓondiral hakkunde doŋre Enndo e Asi, Enndo seŋtii ko e Afrik ko ɓooyi yaaɓani Asi, nde yottii lare leydi ɗe ngoni e sortaade faade dow, ko ɗuum woni kaaƴe nanaton ɗe.
To leydi Ecoppi ngaska ina toon ko loopal gulngal woni heen ina fatta, kaan ngaska hollirii won’de laral leydi e oon nokku ina sewi, ina huyfiɗi, ɗuum waɗi kaan nkaska hollirde ko woni e nder leydi, ka ɓooyii, kono ɗo e duuɓi miliyoŋaaji garooji maa ,nukko o wontu maayo haaɗngo, allaadu Afrik ndu seŋtoo yahra bannge.
Maayo meditarane koko eggata natta, sabu doŋre Afrik fay ko to Orop ɗo e duuɓi miliyoŋaaji paaɗi Afrik e orop koko hiɓɓondirta natta waɗde ndiyam.
Pelɓondiral hakkunde doŋe leydi e ɓittondiral ɗo ɗe kawritta to addata leydi yerɓude, ɗuum waɗi won e nokkuuji ina anndaa tan ceerataa e yerɓude, ko way no Jappon.
HAMMADI JAH

About the author /


Post your comments

Lewlewal communication

Centre Amadou Malick Gaye Ex Bopp
Tél: 77 562 14 73 / 77 105 64 69
E-mail: lewlewalcommunication2018@gmail.com