GANNDE KESE : Fuɗɗoode Naange e seto mum.

Ɗaŋre men Ngaawe jeyaa ko e yuɓɓo naange, ɗuum firti ko ndi leydi ndi ngonɗen e dow mum jeya e seto rewngo e hoodere ɓadiinde men nde mbiyeten Naange walla Njaana, Wadde Ɗiiña, Jaayre, Ngaawe, Mbaañ e ɗaŋe goɗɗe ganndaaɗe ɗe fo ko ko mbanngatoo e Naange, ina way no ko Naange tammbii denndaangal ɗaŋe catiiɗe nge, ko ɗum wiyetee yuɓɓo walla seto-Naange.
Dulɓitagol Njaana walla Naange
Sikke alaa, neɗɗo tawaaka nde seto-naange tagatee kono won e ƴeewtindo e juurnitagol ndokkata annduɓe eɓɓin’de no ngo tagiraa, etee tawa ko ɓe eɓɓini ko ina ɓadii goonga no feewi.
Hitaande 1755, filosof ina wiyee Emmaniyel Kant hollitiino won’de seto naange fotata iwide ko e duulal gaasuuji, nde lonngirgal les-mboɗirka (infrarouge) Spitser feewnaa goongɗinii ko oon haalnoo gila yontaaji ɗiɗi e feccere caggal.
Karallaagal kesal ina walliti annduɓe weeyo hannde e humpitaade tago koode (naangeeji), no ɗe tagortoo haa ɗe mboya, hol ko rewi e majje haa yuɓɓa waya no naange e seto mum nih.
Naange, ɗaŋe e ko ɗe ndewnii e lebbi, lefol kaaƴe kayhaytooje hakkunde Mbaañ e Rojju, yanti heen lefo Kiwiper fo jeyaa ko e seto-naange, seto ngo noon woni ko e gootal e cate Lillungal men Fedannde Malaaɗo (galaxie de la voie lactée).
Ko e duuleeje gaasuuji mawɗe naangeeji pettata, ɗeen duuleeje ina mbaɗa gaasuuji e punndi, mawnugol majje ina wona duuɓi teemedde lewndu (année lumière).
Duuleeje mawɗe baaɗe noon ina ngoodi hannde e weeyo, annduɓe e yuurnotooɓe geɗe weeyo cooyniima duulal e nder ɗatal Yooli (constellation d’Orion) walla koode Baawngal, ɓe cooyniima goɗngal kadi to ɗatal Gallaaɗi burgal bannge worgo, ngaal duuldal wiyetee ko Kareen.
Iwdi seto-naange
Wonnoo ɗo ko ina wona wonataa, duuɓi milyaaruuji 4 e feccere caggal hannde, duulal mawngal wiifnino e ceɓal gootal e ceɓe Lillungal Fedannde Malaaɗo, e nder duulal he ko ɓuri haawnaade ina waɗa toon, ruulde sukkunde haa ɓurti, waɗnde ndiƴƴam (hydrogène) e gaas goɗɗo ina wiyee heliyoom, ndeen ruulde ina yirloo no duleendu ni.
Jirlagol ngol ina ɓeydoo yaawde haa ruulde nde mabbi waati no mbeɗu sabu pooɗal, ruulde nde jokki ɗehaade e werbiɗde, nguleeki e nder mayre jokki doolnude, to wuddu ruulde werbiɗnde to jaynge ruppitii , yaynii way no annama-hoodere, ko ndeen hebori wontude Naange.
Annama-hoodere nde, ina belloo kala ko ɓadii nde e kaaƴe e gaasuuji jawsuɗi, ende ɓeydoo mawnude, jawsude e jalbude, ɗum yeeri noon duuɓi miliyoŋaaji 50, nguleeki mayre tolnii 15 miliyoŋ degre, ko ɗoon nde waɗti jappilde ndiƴƴam, doole fooyre nde ɓeydii no feewi, wattan fo annama-hoodere nde wonti naange ngee nge cooynotoɗen.
Ko naange mooɓi ko ɓuri heewde e duulal fuɗɗoode ngal, 99.86% e mooɓre seto-naange ko kannge, ko heddii ko feccaa e ɗaŋe, hay ɗuum ne ɗaŋe Rojju e Fommo nawi ko ɓuri doolnude e ko naange heddi ko, ɓaaw ɗuum keletine ɗe ndoɓindaa woni Ngaawe (Leydi) e ɗaŋe tokoose dewɗe e Naange ɗe, Wadde leydi ko punndi tan.
Ndeen Naange fettii yayniima, boygol magge deeƴaani no feewi, e nge fuupa ko heewi e gaasuuji ndiƴƴam e heliyoom faade weeyo, ngaan saanga hay ɗaŋre wootere woodaani, ko kedde mbeɗu punndi duulal ngal tan heddii seeɗa, ina satii naange nge, ina yirloo, e dow jirlagol punndi ndi gabbe mayri ina pelɓondira kadi leemondira haa ngonti kaaƴe tokoose, ɗeen ne ndenti mahi kaaƴe mawɗe, ɗe kawriti ɗe ñukondiri ɗe mahi ɗaŋe, to seraaji mbeɗu to ko kedde gaasuuji ɓuri heewde toon, ɗiin gaasuuji ne ndenti piy paali moolanaaɗi woni ɗaŋe Rojju fay caggal.
Nde wonnoo ko felɓondiri fo heewi ko yaltin’de jayngol, kaaƴe pelɓondiɗe ɗe caayi ngonti loopal murlal gulngal, kala ko ɓadii ngal, ngal belloo yana e maggal, ngal jokki ɓeydaade mawnude, ko noon tan haa ɗaŋre Ngaawe tagii haa feewi, e nder nduun iiñcuru, ɗaŋel yani e Ngaawe ko heewi e loopal gulngal dalƴi serindii ina yirloo haa muriliɗi, ngaal woni lewru.
Duuɓi 100 miliyoŋ ɓaawo goodal seto-naange, lefol kaaƴe darii caggal ɗaŋre Mbaañ, ngool lefol ko naange bellii kaaƴe kayhaytooje e weeyo jooki ɗe hakkunde Mbaañ e Rojju, ɗe ndeggondiri no lefol ni haa taartii Naange.
Rojju, fommo, mbuun e paamte ko paali gaasuuji mawɗi, ɗi keedi ko wattan seto naange, Pluton noon nde wonnoo lappol mum nanndaani e lappi ɗaŋe goɗɗe ɗe, kadi ina famɗiri won’de ɗaŋre, nde yaltinaama e ndeen fedde hitaande 2006.
Caggal Pluton ko kaaƴe haa mbay no leydi ndeggondiri toon mbaɗi lefol biyetengol Kiwipeer , caggal ngool lefol ruulde Oort woni, ko toon yoga e koode laaci ummotoo.

HAMMADI SAMMBA JAH

About the author /


Post your comments

Lewlewal communication

Centre Amadou Malick Gaye Ex Bopp
Tél: 77 562 14 73 / 77 105 64 69
E-mail: lewlewalcommunication2018@gmail.com