Jooɗnde pattamlamiire jooɗaama hannde subaka, to nokku cafroowo gonɗo to cuuɗi men Maatam. Ndeeɗoo jooɗnde ko ngam tawtinde, Imameeɓe, gorgolaaɓe leeɗe, kaalirɗe, jaayndeeji, naalaŋkooɓe, ardiiɓe leeɗe kame dillooɓe to bannge haaliyaŋkaagal. Ndeen faandaare ko ngam ɓeydude jaajnugol hirjino ko feewti e ñakkugol ko feewti e came sukaaɓe yahrooɓe duuɓi 9 haa duuɓi 5. Ardii ndeen jooɗnde ko Doktoor Ñeen Sek, kame Haaruuna Joob kalfinaaɗo jaŋde e hirjino to bannge cellal diiwaan Maatam. Jooɗnde nde duumiima waktuuji ɗiɗi kuurɗi. So tawii gooto kala yahii e nokku mum yeewtida e hoddiiɓe mum, e kala maale muusalla keɓtatooɗe sukaaɓe ɓe sahaa nde ŋeesii mbaasa dañde heen kulhuli, ɓanndu wulooru maa paawngal yo a naw boobo o to cafroowo o. Maa duɗe ɗe njette, kadi kala ŋeesinooɗo e ko ɓenni haɗataa ina waawi ŋeesaade. Kala peeje potɗe waawde waɗeede haa ñakkooɓe njettoo maa waɗe. Hannde kikiiɗe woni udditgol kampaañ o e nder diiwaan Maatam, waɗata ko ɗo e Wurosoogi ardatoo ɗum ko Guwernoor Umar Mammadu Baalde denndaangal koŋseyeeji gonɗi ɗo, pelle goomuuji safaara, jokkorɗe, fedde sukaaɓe renndooji teeru, imameeɓe, ulimaaji, pelle renndo, pelle pine e coftal ɓalli. Ɗuum maa wonanɓe njooɓaari timmindi.
Bookar Sek Lewlewal Maatam
Post your comments
Vous devez être connecté pour publier un commentaire.