GANNDAL MBIRNIINDI : HAKKUNDE LEWRU; KOODE E NAANGE

Hanti kam neɗɗo yananaama won’de ɗo woni ɗo way ko no woodaani nih, sabu Ngaawe ko ɗaŋel pamarel, Naange ko koodel tokosel so waɗdaama e miliyaaruuji koode catiiɗe nge, tawde ɗaŋe ina keewi e ngoo weeyo luggiɗngo, waasataa ɗo nguurndam woni e wootere e majje,
Ngaawe jeyaa ko e seto-naange, rewniinge ɗaŋe 8, ina mbanngoo e magge.
Naange ne jeyaa ko e dental koode moolanangal ina wiyee Lillungal Fedannde Malaaɗo, ngaal lillungal ina mooɓi ko ɓuri 200 miliyaar hoodere, keedɗen ko sera e lillungal he.
Ngal lillungal kadi teelaani, ngal lommbii ko e nder ɗaccere lilluɗe ɓadondirɗe gabbatooɗe e 30, ko heddii ko, ko lilluɗe goɗɗe cariiɗe e weeyo fof maa ɓur 200 miliyaar lillungal.
Jooni kam en puɗɗiima yananeede ɗum no way mawnude ni waasataa wooda ɗo nguurndam woni,
Njahen to Yumma Njenaare walla Mbaañ, heewɓe cikkatnoo yimɓkon pamaron ina koɗi toon, e yonta 19 ɓo lonngotonooɓe ɗaŋre nde ina cooynotonoo e dow mayre ko way no gammbi walla caalli gasaaɗi portiiɗi, ɓe ɗeɓi yananeede ko junngo gollii ɗiin caalli.
Hitaande 1894 ganndo koode gooto yaltini natal wertaango Mbaañ ina feññini heen ɗiin gammbi walla caalli gasaaɗi.
Hannde kam en nganndii won’de ɗaŋre nde meeɗiino waɗde ndiyam sabu baɗte ndiyam ina laaɓti heen, balwaltirɗi e caalli joorɗi, jiydaani e bere mawɗe ɗo maaje e ilameeje lattinino .
Nguurndam ɗam ngannduɗen ɗam iwata tan ko e ndiyam e karbon, ndiyam ɗam noon ala-e-sago wona ndeelam, ko ndeen ɗam waawata jillondirde e karbon weeɓna jokkondiral hakkunde mum e geɗe goɗɗe haa mbaawa mahde mahre ɓurnde hittude e jiiɓaade. Mbela ndiyam wona ndeelam ɗaŋre nde ɗam woni nde fotaani ɓadaade Naange no feewi, fotaani kaddi woɗɗude haa ɓurta, so woɗɗii no feewi ndiyam fenndoto haa yoora wonta ɓooɗde, so ñoosiima e naange no feewi wawña haa wonta cuurki faya dow. Tolno nguleeki e dow ɗaŋre fawii ko e tekkeendi faandu henndu huuriindu e dow mayre, sabu ko faandu ndu dammbata nguleeki ki e dow ɗaŋre he.
E dow Ngaawe, carfe naange cooroto e faandu henndu he haa mema leydi nduuya peewta dow to weeyo, kono huunde e nguleeki carfe ɗe haggat e faandu henndu ndu ɗuum wiyetee hido-faandu henndu (effet de serre), so ɗum alaano ɓuuɓol doolnatno e dow leydi haa wonoya -15 degre selsis!
Haa jooni ngarten e Yumma-njenaare, ndeen ɗaŋre woni ko e nokku moƴƴo hakkunde mayre e naange, kadi e nde jogii faandu henndu, kono tan ndu tekkaani no feewi, ɗuum waɗi ndu waawaa dammbude nguleeki no haanirta ni, ɗuum waɗi hakindo nguleeki toon ko -60 degre ɗuum ko ɓuuɓol mawngol, wadde ndiyam ndeelam woodataa saka wooda ko wuuri heen.
To lobbuli to noon penndam karbon ina toon won’di e ndiyam penndiɗam, maa taw ni mbiinam ina to nder leydi to, alaa ko haɗi kullon pamaron wuurde toon..!
Hitaande 1976 baagal Wiking etiima yuurnaade batte nguurndam e dow Yumma-njenaare kono ronkii heɓde heen ko laaɓi, hannde weeyo ɗaŋre nde no way ni waawaa huufde nguurndam, kono duuɓi miliyaaruuji 4 caggal weeyo ɗaŋre nde ɓurnoo saɓoran’de nguurndam.
Hitaande 1996 wiɗtooɓe ameriknaaɓe kollitii won’de njiyi batte nguurndam mikrobaaji e haayre siirtiinde ummiinde Yumma-njenaare yani e leydi, kono annduɓe heewɓe njeddii ngoon wiɗto, nguurndam woodata tan ko ɗo ndiyam ndeelam ɓooyi wejaade, balwaltirɗe keewɗe ina e dow ɗaŋre he kollirii won’de ndiyam keewɗam dogii heen ko ɓooyi.
Ngam ɓeydaade laaɓtindaade ngonka ndiyam e dow Mbaañ, baage goɗɗe neldaam toon hitaande 2004, Ameriknaaɓe neldii baage ɗiɗe deegooje e dow wertaango Mbaañ, ɗe mbiɗa ɗe mbiɗta leydi mayre, ɗe ngasa e ndiƴo yoorko ngam ubbitde ko meeɗnoo wuurde heen so meeɗiino kay.
Baagal Oropnaaɓe « Mars express  » ne tiimat ɗaŋre woɗeere nde ngam fooynaade walla boom yuurnaade haa nder leydi mayre fotde kilometruuji seeɗa e ballal radaar, mbela ina waawa sooynaade nder toon penndiɗam walla wimmbanuuji baɗɗi mbiinam.
So tawii maaje meeɗiino woodde e dow Mbaañ, gaas CO2 gonɗo e faandu henndu ndu saayat e ndiyam he, diƴa les e nder kaaƴe booge, ɗeen kaaƴe ina poti yiyeede e dow wertaango Mbaañ so eɗe ngoodi.
Jaayre ko ɗaŋre ɗiɗmere e seto-naange so a ummiima to magge, ɗo nde woni ɗo e nde foti waawde huufde nguurndam kono haɗi ko faandu henndu mayre ina tekki kadi sukki, ɗuum waɗi ko dammbotoo e nguleeki ina ɓurti, hakindo nguleeki e dow mayre ko 400 *C wadde ndiyam ndeelam wonataa toon saka wooda ko wuuri toon.
Ɗaŋre Ɗiiña walla Batuure ina ɓadii naange no feewi ina wuli wonotaako.
Rojju, Fommo Mbuun e Paamte fo ina ngoɗɗi naange kadi ko ɗaŋeeje keneeli ɓoli, ɗeen mbaawaa huufde nguurndam.
Kono woto ngoɗɗitoɗen ɗeen ɗaŋeeje sabu won ko ɗe ndewni ko jari waɗtude hakkille.
Rojju ina rewnii lebbi keewɗi, Oroppaa ko heen jeyaa, nduun lewru ko muhiindu penndiɗam haa woorti, kadi cirƴe ndiyam moolanaaɗe ina njalta e lewru faade weeyo, wadde nder mayru ina wuli fotde ko saaynata penndiɗam ɗam ha ɗam wonta mbiinam walla maayo.
Ngoon maayo ronkaani waɗde kulle hay so ko pamare no feewi.
Fommo walla Galliire kadi ina rewnii lebbi keewɗi, wiyeteendu Titan ndu ina mari faandu henndu nanndundu e ndu Ngaawe joginoo e fuɗɗoode tago mayre, Ameriknaaɓe e Oropnaaɓe neldiino to mayru baagal ina wiyee Kasinii-hiigens ngal waɗi duuɓi jeeɗiɗi e laawol, nde ngal yottii ngal wam’biti Hiigens e lewru he, ko yiyaa toon e kaawisaaji ngasataa, kono tan humpito laaɓngo heɓaaka so won ko wuuri toon.
Baagal Kasinii ɓaawo nde wam’biti Hiigens jokki wanngaade Galliire ngam jokkude wiɗto. Anselaad ko lewru woɗndu e lebbi Galliire ndu ɗeɓi wayde ko no Oroppaa ni, ala-e-sago baage gasooje haa keɓtoo maaje gonɗe nder lebbi ɗe, neldee toon nde keɓen ko laaɓi, ko ɗuum woni daawal maɓɓe garowal.
Nde wonnoo pellitɗo aanaani, jiylotooɗo majjere wiyetaake haaɗ ɗo, njalten seto-naange payen to naangeeji ɗi ngasataa e ngoo weeyo sabu koode ɗee kala ko naangeeji ɓoli, waɗde waasataa ɗo wootere e majje rewnii ɗaŋre huufnde nguurndam. Ko hitaande 1995 ɗaŋre nde jeyaaka e yuɓɓo-naange fuɗɗi yiyteede e juurnirgal ndoogu to Farayse, gila ndeen yimɓe ceeraani e yiytude ɗaŋe goɗɗe.
Hannde eɗen njahra e ɗaŋe 3726 jiytaaɗe e weeyo, e yuɓɓooji 2 792 kono ina heddii ko heewi sabu ko famɗi fo milyaaruuji 100 ɗaŋre ina e Lillungal men Fedannde Malaaɗo, ɗuum noon waasataa wooda e majje huufɗe nguurndam.
Tawde sooynaade ɗaŋre weeɓaani, haala haalaaka wonɓe heen, wadde hol feere cakkaten mbela gannden won wuurɓe e ngoo weeyo luggiɗngo?
Eɗen mbaawi werde noppi keɗtoɗen dille maɓɓe, so tawii eɓe ngoodi eɓe njahri yeeso ma ɓe caak bempeƴƴe rajo baŋ-yoo-baŋ e nder weeyo, ngam heɓɓaade ɗeen bempeƴƴe beɗi keɗorɗi tafaama caraa e dow leydi, kala wempeƴere rajo ummiinde weeyo daɗataaɗi, eɗi ceeɓi eɗi mbeli nanɗe.
Ɗiin beɗi keɗtorɗi ina ngoodi to Portoriiko, to Farayse e to Siin e leyɗe goɗɗe.
Angalateernaaɓe naniino dille kaawniiɗe ina ummii koode, nde ɓe keɗtii ɓe tawi ndeka ko dille hoodere maaynde horŋoore (pulsar), kono haa jooni annduɓe njebbilaani nan’de dille tagoore woɗnde.
En kaaɗaani e heɗtaade dille tagoore woɗnde tan, hitaande 1972 baagal Piyoonyeer 10 neldaama to weeyo, ina rimndi nulal yimɓe ngam habrude tagoore woɗnde (so tawii ina woodi kay) eɗen ngoodi e dow wootere e ɗaŋe Lillungal Fedannde Malaaɗo, nulal ngal ko alluwal ina siifaa natal debbo e gorko e mbaydi yuɓɓo-naange.
Kadi baage ɗiɗe ina mbiyee Woyaajer ina nawori beɗi baɗaaɗi saggitorde timmunde ngonka men e dow Ngaawe, ɗeen baage kam njaltii seto-naange.
Haa hannde to njahraten ɗo, alaa tagoore woɗnde ummiinde e ɗaŋe goɗɗe jokkondiri e yimɓe!
HAMMADI SAMMBA JAH

About the author /


Post your comments

Lewlewal communication

Centre Amadou Malick Gaye Ex Bopp
Tél: 77 562 14 73 / 77 105 64 69
E-mail: lewlewalcommunication2018@gmail.com