WOONDU TOMAS SANKARA TO NEW DELHI E LEWRU MARS 1983

Ko adii fof ndokkon-mi mi laɓɓitinana on, mi haalaani e innde Burkina Faasoo, kono kaalat-mi ko e innde kala tinɗo mette e muusalla e kala ɗo o waawi wonde.
Kaalat-mi ko e innde miliyoŋaaji ɓiɓɓe aadama hiiɗaaɓe e nder ghetto, tawa alaa ko mbaɗi so wonaa sabu Allah waɗi ɗumen ko ɓaleeɓe, walla ɓeen ɓe ngalaa ko mbaɗi so wonaa jogaade pine goɗɗe ; ɓeen ɓe nganndu-ɗaa no nanngiraa nih ko seeɗa ɓurnaa kullon.
Ɓernde am ina fasana ɓeen Enndanaaɓe, waraaɓe, leeɓtaaɓe, hoynaaɓe, ɓittaaɓe ko ina wona jooni duuɓi e kitaale , uddaaɓe e nder nokkuuji, ɓe ndokkaaka hay fotde wootere,, ɓe pine mumen kamƴaa ndonki yaltude ngam ƴellitaare e nder pelɓondiral pine goɗɗe hay ɗe hiiɗooɓe ɓee.
Ngoytantoo-mi ko ɓeen horiiɓe golle tawa saabii ɗum ko geese ɗe nuunɗaani to bannge lelngo, ɓe kollaaka e aduna oo so wonaa yeeɓde annoore nguurndameeje alɗuɓe.
Kaalat-mi ko e innde rewɓe winndere ndee wuurɓe e mette ɗe fawi ɗumen worɓe huutortooɓe. So tawii ko minen dey, emin keɓii e jaɓɓaade kala miijooji e peeje aduna oo baawɗe min wallitde e rimɗinde rewɓe Burkinaa…..Ko hare tan waawi rimɗinde ; e oon fannu emin eeroo wandiraaɓe amen rewɓe e kala ko ɓe mbaawi wonde e leƴƴi, nde ɓe ndaratoo ngam ngam heɓde fotdeeji maɓɓe.
Kaalat–mi ko e innde neeniraaɓe men wonɓe e leyɗeele pamare doole ndaarooɓe ɓikkon mumen ina maaya e paawle, deedi dogooji, humpinaaɓe ina woodi peeje beeɓɗe baawɗe ɓe daɗndude, kono ɗe pelle mawɗe e wiɗtooji mumen cuuɗi ɗumen mbaɗi ɗum e laboratuwaaruuji walla e cafrirɗe ɓurnaaɗe mooftanaaɗe rewɓe e worɓe haarɓe ɓe galɗugol ñameele mumen njeeɓtinta ɓerɗe amen minen leyɗeele nguleeki. Ɗeen peeje beeɓɗe ɗe OMS e UNICEF , minen emin cuɓii e daraade e huutoraade ɗe e sarde ɗe

Kaalat-mi kadi ko e innde suka. Ɓinngel baasɗo goyoowo heege, lorñotooɗo ngalu ndiimiingu e jeeyirɗe galɗuɗe dañɓe,
Cey ɗeen jeeyirɗe ɗe daarorɗe kanndii, daarorɗe gonɗe e nder jamɗe deenooje, ɗe dadiiɗo reenata, dadiiɗo jogiiɗo njogitaaje baɗaaɗo ɗoo ngam reende baaba mum goɗɗo garoowo humtude haaju mum e ballal geese cañaaɗe.
Kaalat mi ko e innde ñeeñɗuɓe yimiyaŋkooɓe e natooɓe, sehooɓe e yimooɓe haa heɓi magiyaŋkooɓe ndaarooɓe ñeeñal mumen ina naftoree e nder jeereyel ɓuri-fiya.
Ngoytantoo-mi ko jaayndeyaŋkooɓe ɓee heen deƴƴinaaɓe walla jaɓɓe fenneede ngam añde ɓeydude lasol waasɓe.
Ngoyatantoo-mi ko waɗooɓe coftal ɓalli e winndere ndee ɓe cagataagal mumen woni e huutoreede to waɗooɓe politik walla e ɓeen huutortooɓe macungaagu e fannu keso..
Miin dey leydi am ko ari ndenndi kala caɗeele ɓesngu mum, tonngol mette pawaaɗe e ɓiy aadama, ɓuri teeŋtude e hareeji amen.
Ko ɗuum waɗi ɓanndu am ina siññana ɓeen ñawɓe laggatooɓe gite ina cooynoo wiiwaano gannde ɗe yeeyoooɓe kaɓirɗe barooje maaɓi.
Miijo am ina dura e ɓeen ɓe bonnugol taariindi fuɗɗii lorde e ɓeen qiimateeɓe hannde e miliyoŋaaji 30 E ADUNA OO maayooɓe e fiyannde heege…
Njooɓii-mi ko daande ɓeen yiilatooɓe batu adunayankeewu ɗo mbaawata naneede e wattoreede no haanirta nih.
Ɗoo ɗo ndarii-mi miɗo haala, heewɓe ngadiima mi ɗoo, woɗɓe maa ngar caggal am, kono ko seeɗa e maɓɓe njogii kattanɗe taƴde kuule. Ndeen ne dey mbiy-ɗon ko yimɓe fof poti. Ndeen noon mi ɓamana konngol ɓeen yiilatooɓe nokku adunayaŋkeewo ɗo daaɗe mumen potata naneede.
Ahaa njiɗ-mi haalde ko e innde kala joñaaɗo, sabu ko mi neɗɗo etee kala ko ina mema neɗɗaagal waawaa wonde koɗum ɗo am ɗoo.
YEEWTERE THOMAS SANKARA TOPOTTITAL LEYDEELE NEW DEHLI 1983
FULO HAMMEE AAMADU LIH

About the author /


Post your comments

Lewlewal communication

Centre Amadou Malick Gaye Ex Bopp
Tél: 77 562 14 73 / 77 105 64 69
E-mail: lewlewalcommunication2018@gmail.com